Što se skriva u dubinama oceana? Znanstvenici su istražili manje od 1% morskog dna
Koliko je oceana istraženo? Otkrijte tajne morskih dubina, neobična bića, podvodne vulkane i mjesta koja čovjek gotovo nikada nije vidio. Službeno je - znanstvenici manje znaju o dubinama oceana nego površini Marsa.
Čovjek je hodao Mjesecom, poslao robotske istraživače na Mars i snimio udaljene galaksije. Ipak, jedan od najvećih neistraženih svjetova nalazi se upravo na našem planetu. Dubine oceana skrivaju neobična stvorenja, podvodne planine i ekosustave koji opstaju bez Sunčeve svjetlosti. Koliko zapravo poznajemo svijet ispod morske površine?
Koliko je oceana zapravo istraženo?
Često možemo pročitati da je čovječanstvo istražilo samo 5 % oceana. Međutim, stvarnost je nešto složenija.
Prema podacima američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), do lipnja 2025. godine modernim tehnologijama visoke rezolucije kartirano je približno 27,3 % svjetskog morskog dna.
To znači da gotovo tri četvrtine morskog dna još nemamo detaljno mapirano suvremenim sonarima.
No mapiranje i istraživanje nisu isto.
Znanstvenici mogu izraditi kartu podvodne planine, a da pritom nikada nisu vidjeli organizme koji na njoj žive. Upravo zato rezultati istraživanja objavljenog 2025. godine u časopisu Science Advances djeluju gotovo nevjerojatno.
Analizom podataka s približno 44.000 dubokomorskih zarona istraživači su procijenili da je čovječanstvo izravno vizualno promatralo manje od 0,001 % dubokog morskog dna.
Drugim riječima, ogromna većina tog prostora nikada nije dokumentirana kamerama podvodnih istraživačkih uređaja.
Najdublje mjesto na Zemlji krije brojne tajne
Najdublja poznata točka svjetskog oceana nalazi se u Marijanskoj brazdi, u zapadnom dijelu Tihog oceana.
Zove se Challenger Deep, a njezina dubina iznosi približno 10.935 metara.
Za usporedbu, kada bismo Mount Everest smjestili na njezino dno, njegov vrh i dalje bi bio više od dva kilometra ispod površine mora.
Na takvim dubinama tlak je više od tisuću puta veći od atmosferskog tlaka na morskoj razini.
Zbog toga istraživanje zahtijeva posebno konstruirane podmornice i robotske uređaje sposobne izdržati ekstremne uvjete.
Unatoč tehnološkom napretku, svaki zaron može donijeti nova otkrića, od nepoznatih organizama do dosad nedokumentiranih geoloških obilježja.
Zašto je istraživanje oceana toliko važno?
Oceani imaju ključnu ulogu u regulaciji Zemljine klime, prijenosu topline i kruženju ugljika. Njihovo bolje razumijevanje pomaže znanstvenicima pratiti klimatske promjene i zaštititi osjetljive morske ekosustave.
Istraživanja također mogu otkriti nove mikroorganizme i kemijske spojeve korisne za medicinu i biotehnologiju.
Prema procjenama koje navodi NOAA, u oceanima bi moglo živjeti između 700.000 i milijun vrsta, ne računajući većinu mikroorganizama. Velik dio tih vrsta još nije znanstveno opisan.
Svaki novi istraživački zaron zato predstavlja priliku da saznamo nešto što dosad nitko nije dokumentirao.
Dok čovječanstvo ulaže goleme napore u istraživanje svemira, jedan drugi, gotovo jednako zagonetan svijet ostaje skriven ispod morskih valova.
A možda se najveće neotkrivene tajne našeg planeta ne nalaze među zvijezdama, nego upravo na dnu oceana.
IZVORI
Bell, K. L. i sur. (2025.), How little we've seen: A visual coverage estimate of the deep seafloor, Science Advances, 11(19), eadp8602. Znanstveni rad.
PubMed
NOAA Ocean Exploration, How much of the ocean has been explored?, ažurirano 18. rujna 2025. Podaci o istraženosti oceana.
NOAA Ocean Exploration
NOAA Ocean Exploration, What is bioluminescence? Bioluminiscencija u oceanima.
NOAA Ocean Exploration
NOAA National Ocean Service, What is a hydrothermal vent? Hidrotermalni izvori.
NOAA National Ocean Service, How deep is the ocean? Dubina oceana i Marijanska brazda.
© 2026. Hodajuća enciklopedija. Sva prava pridržana.
Sadržaj portala namijenjen je zabavi, informiranju i edukaciji.