Znate li kojih 5 vrhova su najviši u Hrvatskoj?

Važno je razlikovati najviše planinske vrhove od najviših planina. Primjerice, Dinara je najviša planina Hrvatske, ali među pet najviših pojedinačnih vrhova nalaze se i vrhovi na Biokovu i Velebitu. Otkrijte koji su.

3 min read

Hrvatska možda nema planinske divove poput Alpa ili Himalaje, ali njezini planinski vrhovi skrivaju neke od najljepših krajolika ovog dijela Europe. Od surovih stijena Dinare do pogleda na Jadransko more s Biokova, najviši vrhovi Hrvatske privlače planinare, istraživače i ljubitelje prirode. Donosimo pet najviših samostalnih vršnih cjelina koje se nalaze na hrvatskom teritoriju.

1. Dinara (Sinjal) – 1831 metar

Najviši vrh Hrvatske nalazi se na planini Dinari, nedaleko od Knina, na nadmorskoj visini od 1831 metra.

Poznat je pod nazivima Dinara i Sinjal, a posebno je zanimljivo što se najviši hrvatski vrh nalazi na planini čiji se masiv proteže i preko granice s Bosnom i Hercegovinom.

Dinara je prepoznatljiva po krševitom krajoliku, prostranim travnjacima i iznimnoj biološkoj raznolikosti. Zbog vrijednih prirodnih staništa ovo je područje 2021. godine proglašeno Parkom prirode Dinara.

S vrha se za vedrih dana pružaju impresivni pogledi na dalmatinsko zaleđe i okolne planinske masive.

2. Sveti Jure (Biokovo) – 1762 metra

Drugi najviši vrh Hrvatske uzdiže se iznad Makarske rivijere. Sveti Jure, najviši vrh Biokova, doseže 1762 metra nadmorske visine.

Posebnost ovog vrha njegova je blizina Jadranskom moru. Dok se na obali uživa u mediteranskoj klimi, na planini vremenski uvjeti mogu biti znatno oštriji.

Na samom vrhu nalazi se televizijski odašiljač, kao i crkvica posvećena svetom Juri.

Biokovo je poznato po bogatoj flori, dubokim jamama i brojnim endemskim vrstama. Upravo spoj mora i planine čini ga jednim od najprepoznatljivijih prirodnih simbola Dalmacije.

3. Vaganski vrh (Velebit) – 1757 metara

S nadmorskom visinom od 1757 metara, Vaganski vrh najviša je točka Velebita, najduže hrvatske planine.

Nalazi se na južnom Velebitu, unutar Nacionalnog parka Paklenica, područja poznatog po spektakularnim kanjonima i stjenovitim liticama.

Za razliku od mnogih drugih vrhova, Vaganski vrh ima relativno prostran i travnat završni dio.

Posebno je zanimljivo što Velebit predstavlja prirodnu granicu između kontinentalne i primorske Hrvatske. Na njegovim padinama susreću se različiti klimatski utjecaji, što pridonosi iznimnoj raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta.

4. Sveto brdo (Velebit) – 1751 metar

Samo šest metara niže od Vaganskog vrha nalazi se Sveto brdo, jedan od najpoznatijih vrhova južnog Velebita.

Njegova nadmorska visina iznosi 1751 metar, a prepoznatljivo je po izraženom piramidalnom obliku i stjenovitim padinama.

Sveto brdo zauzima posebno mjesto u planinarskoj tradiciji, a njegovo ime povezano je s predajama o svetosti planine.

Na vrhu se nalazi veliki metalni križ, dok se za lijepa vremena otvaraju pogledi prema moru, otocima i unutrašnjosti Like.

5. Babin vrh (Velebit) – 1744 metra

Peto mjesto zauzima Babin vrh na južnom Velebitu, visok 1744 metra.

Iako je manje poznat široj javnosti, ovaj vrh pripada jednom od najimpresivnijih visokoplaninskih područja Hrvatske.

Okružen je kamenitim grebenima, planinskim travnjacima i karakterističnim krškim reljefom.

Zanimljivo je da se čak tri od pet najviših samostalnih vršnih cjelina Hrvatske nalaze upravo na Velebitu, što dovoljno govori o važnosti ove planine u hrvatskoj geografiji.

Ima li Hrvatska vrhove više od 2000 metara?

Unatoč brojnim planinskim masivima, nijedan vrh na teritoriju Hrvatske ne doseže 2000 metara nadmorske visine.

Najviši hrvatski vrh, Dinara, od te je granice udaljen 169 metara.

Ipak, hrvatske planine ne treba podcjenjivati. Njihova ljepota ne proizlazi samo iz visine, nego i iz neobičnih krških oblika, bogate prirode i pogleda koji sežu od planinskih dolina sve do Jadranskog mora.

Izvori

  • Hrvatski planinarski savez, Popis vrhova u Republici Hrvatskoj viših od 1500 metara, Hrvatski planinar, 2015., str. 74–75. Izvorni popis vrhova

  • Teo Bartulović, Popis najviših vrhova Republike Hrvatske, HPD Sveti Jure, 2012. Popis zasebnih vršnih cjelina

  • Hrvatski planinarski savez, Priručnik za čuvare planinske prirode, poglavlje Prirodna obilježja Hrvatske. Planinska geografija Hrvatske

© 2026. Hodajuća enciklopedija. Sva prava pridržana.

Sadržaj portala namijenjen je zabavi, informiranju i edukaciji.